Astronomski proračuni: islamsko-pravna diskusija

By Dr. Zulfiqar Ali Shah Prvi dio

U avgustu 2006. godine, Pravno vijeće Sjeverne Amerike je na osnovu samih astronomskih proračuna, umjesto na osnovu stvarnog posmatranja mladog mjeseca (هلال) objavilo tačan datum početka Ramazana. Puno ljudi u svijetu je protestovalo zbog takve odluke sumnjajući u njenu validnost. Debata u vezi vizuelnog posmatranja nasuprot astronomskog proračuna nije novost. Ova serija od tri dijela otkriva argumente obje strane u vezi ovog problema.

 Dokazi većine
 Sažetak dokaza većine
 Diskusija u vezi riječi šehide (شهد)

Mišljenje koje se kod svih islamskih pravnih škola preferiralo bilo je da se mjesec Ramazan ne može odrediti proračunima. Astronomski proračuni, po mišljenju većine islamskih učenjaka, oslanja se samo na pretpostavke i hipotetičke su prirode. Zato, slična djela bogoslužja kao što je početak i kraj mjeseca Ramazana ne može se bazirati na vjerovatnoći i neodređenim pretpostavkama. Konsekventno tome, mjeseci koji su povezni sa islamskim bogoslužjima (ibadetima), kao što je Ramazan, ševval i zul-hidžeh, samo se mogu odrediti praktičnim posmatranjem (رؤية) ili upotpunjavanjem 30 dana.
Većina klasičnih učenjaka smatra da je stvarno posmatranje zahtijevano Kur'anom, sunnetom, konsenzusom islamskih učenjaka (اجماع), i jezičkim značenjem riječi mladi mjesec (هلال). Ovo su četiri glavna dokaza koji se obično donose da bi potkrijepili tvrdnju da je stvarno posmatranje golim okom kao preduslov za post u mjesecu Ramazanu.

Dokazi većine
Kur’an naglašava,
„U mjesecu Ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravoga puta i razlikovanja dobra od zla. Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuće, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti - Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate - da određeni broj dana ispunite, i da Allaha veličate zato što vam je ukazao na Pravi put, i da zahvalni budete“ (El-Bekare: 185).
Dio ajeta koji glasi “Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuće” (فمن شهد منكم الشهر فليصمه) gornji ajet je od većine protumačen kao zahtjevanje praktičnog posmatranja novog mjeseca. Takvo tumačenje je, čini se, potvrđeno Poslanikovim, a.s., hadisima:
“Zapostite kada ga ugledate (mlađak), prestanite da postite kada ga ponovo ugledate (mlađak). Upotpunite trideset dana ša’bana ako bude oblačno” (Buhari).
“Zapostite sa viđenjem mlađaka I prekinite post kada ga vidite (mlađak). Izbrojite 30 dana ako je mjesec od vas sakriven (ako je oblačno)." (Muslim)
"Nemojte zapostiti sve dok ne vidite mlađak I nemojte prekidati sa postom sve dok ga ponovo ne vidite. Ako je oblačno proračunajte ga ” (Buhari i Ahmed).

 Stvarno posmatranje zahtijeva konsenzus اجماع))
 Muslimanski ummet je nepismen
 Proračuni su povezani sa vračanjem i zurenjem u zvijezde (astrologija)
 Proračuni su netačni

Stvarno posmatranje se zahtijeva od strane konsenzusa اجماع))
Hanefijski pravnik Ebu Bekr ibn Ali er-Razi el-Džessas je u svom Ahkamu-l-Kur'anu naveo:
Naredba Poslanika, a.s.: „Postite kad ugledate mlađak,“ je suglasna kur'anskom ajetu: „Pitaju te o mlađacima. Reci: "Oni su ljudima oznake o vremenu i za hadžiluk“ (El-Bekare: 189). Muslimani su se složili da je značenje i suodnos ajeta i hadisa o posmatranju mlađaka uvjet za početak posta. To dokazuje da je posmatranje mladog mjeseca nazvano svjedočenjem mjesečevog javljanja. (Vol. 1, 279)
On je dao zaključak da je stvarno posmatranje jedina metoda propisana od Poslanika, a.s., kojom se utvrđuje početak mjeseca Ramazana. U slučaju da se ne može odrediti direktnim posmatranjem 29. dan, uslijed nepovoljnog vremena, oblačnosti, onda je upotpunjavanje 30 dana ša'bana potrebno. Takav postupak će biti ispravan.
El-Džessas dalje nastavlja:
U svijetlu poslaničkog hadisa, pravilo je da mjesec sadrži 30 dana, osim ako mlađak bude primijećen prije toga. Mi moramo izbrojati 30 dana svakog mjeseca ako smo u nemogućnosti da ugledamo mlađak zbog oblačnog vremena. Ovo pravilo se primjenjuje za sve mjesece koji se tiču islamskih obredoslovlja. Samo stvarnim posmatranjem mladog mjeseca može se ustvrditi da mjesec ima manje od 30 dana. (Vol. 1, 280)
On je, također, izjavio da postoji konsenzus među islamskim pravnicima da se ne trebaju prihvatiti astronomska proračunavanja u potvrđivanju ili negiranju početka mjeseca Ramazana:
Onaj ko vjeruje mjesečevim etapama i proračunima onih koji zure u zvijezde je van domena šerijata. To ne spada u domen idžtihada, tako da je Kur'an, Sunnet i konsenzus pravnika potpuno protiv toga. (Vol. 1, 280)
Razlog zbog čega mjesec počinje stvarnim posmatranjem (uočavanjem) mlađaka, prema El-Džessasu, jeste da bi obredoslovlja započela s tačnošću a ne sa pukim spekulacijama. (Umdetu-l-qari, Vol. 10, 265)
To je ono što Poslanik, a.s., kaže: „Započnite post kada ugledate mlađak, a završite ga, kada ga opet ugledate. Ako je oblačno, onda upotpunite izbrojavanje trideset dana ša'bana.“ Vjerovjesnik, a.s., nam je naredio da izbrojimo trideset dana ša'bana kada je oblačno, a također i trideset dana Ramazana u slučaju da je oblačno (na 29. dan Ramazana) prije nego započne mjesec ševval. To je potrebno kako bi započeli i okončali bogoslužje zasnovano na sigurnošću. To je ono što je Poslanik, a.s., naredio drugim autentičnim hadisom: „Nemojte započeti post sve dok ne ugledate mlađak i nemojte prekidati post sve dok ne ugledate mlađak.“ Tirmizi prenosi od Ebu Hurejre da je Poslanik, a.s., rekao: „Izbrojite dane mjeseca ša'bana kako bi odredili Ramazan.“ (Umdetu-l-qari, Vol. 10, 117)
El-Džessas predstavlja mišljenje većine islamskih klasičnih pravnika. Oficijelna pozicija hanefija, malikija, šafija i hanbelija jeste da astronomska proračunavanja ne predstavljaju ispravan način određivanja islamskih mjeseci. Ti mjeseci se moraju utvrditi ili stvarnim posmatranjem ili upotpunjavnjem (30 dana). Na sljedećim stranicama, vidjet ćemo kako su klasični učenjaci raspravljali sa ovom postavljenom tezom.
Ahmed ibn Muhammed el-Hamavi, drugi poznati hanefijski pravnik, kaže:
Za nas, uslov početka i završetka posta je viđenje polumjeseca, a proračuni astronoma se ne mogu u ovom slučaju smatrati relevantnim. U Et-Tehzibu, prema šafijskoj pravnoj školi, se također navodi da astronomska proračunavanja ne mogu prihvatiti za određivanje početka i kraja mjeseca posta. (Vol. 2, 66)
Muhammed ibn Abdullah el-Harši ovako predstavlja stav malikijskog mezheba:
Post se ne može utvrditi prateći stavove astronoma. Astronomi ni ostali ljudi ne mogu postiti oslanjajući se na te proračune jer je Poslanik, a.s., određivao post samim posmatranjem ili svjedočenjem, odnosno upotpunjenjem 30 dana. Druga metoda nije propisana. Zato ne treba obraćati pažnju na stavove ili astronomske proračune za početak mjeseca, bez obzira da li će neko povjerovati u njihovu preciznost i tačnost. (Vol. 2, 237)
Malikijski učenjak Muhammed ibn Ahmed ed-Disuki je iznio isti stav navodeći da je isključivo posmatranje ili kompletiranje 30 dana relevantno za početak mjeseca. On je dodao da je Imam Malik bio mišljenja da se 30 dana moraju kompletirati u svim mjesecima u slučaju da je vrijeme oblačno i da nije moguće mjesec posmatrati. (Vol. 1, 509)
Prenosi se da je Imam Malik osobno rekao da, ako neki imam ne prati metodologiju posmatranja već preferira astornomske proračune, da za takvim imamom ne treba klanjati dnevne namaze. (El-Badži, Vol. 2, 38)
Qadi Ebu el-Velid smatra da onaj koji je zapostio bazirajući se na astronomske proračune a ne na posmatranju ili kompletiranju mjeseca, mora napostiti te dane. (El-Badži, Vol. 2, 38)

Muslimanski ummet ne zna čitati ni računati
Šihabuddin ibn Ahmed er-Remli, poznati šafijski pravnik, smatra da se Poslanik, a.s., nije uopšte oslanjao na proračune, već je to negirao svojom izjavom „Mi smo nacija koja ne zna pisati, čitati, niti računati..“ Ibn Dekik el-Eid smatra da proračuni ne mogu biti izvor utvrđivanja posta u Ramazanu. (Vol. 2, 59)
Imam Yahya ibn Šaraf en-Nevevi je u El-Medžmuu, također, naglasio gore spomenuti hadis i naveo skoro iste razloge odbijanja astornomskog proračuna. On je dodao da će insistiranje na proračunima uzrokovati poteškoće ljudima jer su oni bili svojstveni samo nekolicini ljudi koji su većinom živjeli u velikim gradovima. Zato, stav većine je ispravan.
Ez-Zurkani je, također, naveo slično mišljenje:
Nije tačno da „mjerenje“ znači proračunavanje jer ako se od ljudi bude zahtijevalo da slijede proračune, to će im biti teško zato što samo nekoliko ljudi zna za astronomske proračune, a šerijat samo zahtijeva da ljudi slijede ono što je poznato većini njih. (152)
Abdurrahim ibn el-Husejn el-Iraki, drugi čuveni šafijski učenjak, je naglasio da su oblaci veoma česti na horizontu. Šerijatski razlog za post je, stvarno posmatranje. Većina pravnika se osvrće na stvarno posmatranje bez osvrta na bilo koji drugi metod. Ovo je mišljenje malikija, šafija, hanefija i većine učenjaka u prošlosti i sadašnjosti. (Vol. 4, 113-114)

Proračuni su povezani sa vračanjem i zurenjem u zvijezde
Napomena izdavača: U vrijeme Poslanika, a.s., i učenjaka koji su ovdje spomenuti, astronomija i astrologija nisu bile odvojene discipline kao danas. Ovdje smo, shodno kontekstu, upotrijebili riječ zurenje u zvijezde (stargazing) radije od iterpretacije takvog teksta kao „astronomija“ ili „astrologija“.
Jedan od glavnih razloga za takvo potpuno odbacivanje, po mišljenju ovih učenjaka, jeste bliska veza između zurenja u zvijezde (astrologije) i magije, što je zabranjeno od strane Poslanika, a.s. Hafiz ibn el-Hadžer strogo zabranjuje upotrebu proračuna naglašavajući hadis Poslanika, a.s., koji upozorava muslimane na negativnosti zurenja u zvijezde, u kojem se navodi: „Niko neće učiti neki dio zurenja u zvijezde (astrologije), a da ne nauči neki dio magije.“ Halifa Omer, r.a., je naglasio: „Nauči o zurenju u zvijezde ono što će ti pomoći prilikom putovanja na zemlji i okeanu, a zatim prestani.“ Prema tome, bilo koji dio astrologije, osim simbola i znakova usmjerenja, su prema Ibn Hadžeru neislamski. (Et-Telhis: Vol. 2, 360)
Imam Ibn Tejmijje, poznati hanbelijski učenjak, je bio jaki oponent upotrebe astronomskih proračuna kojim bi se ustvrdili ili negirali islamski mjeseci. On je naglasio da proračuni nikad ne mogu voditi određenoj metodi otkrivanja mlađaka i, kao El-Iraki i El-Džessas, također potvrđuje slaganje učenjaka u vezi toga. Ibn Tejmijje navodi da su poznati učenjaci islamskog prava složni da je upotreba proračuna prilikom određivanja mlađaka zabranjena. Mudri astronomi-astrolozi su također saglasni da se s pouzdanošću ne može odrediti mladi mjesec putem proračuna. Zato eksperti astronomije-astrologije se ne upuštaju u takve proračune već ih negiraju. Samo jedna grupa njih, bez ignorancije, je sebe upustila u to. To je u suštini mijenjanje Allahove vjere zavođenjem ljudi i slijeđenjem zabluda Židova po ovom pitanju. (Vol. 6, 590)
Ovdje se, izgleda, Ibn Tejmijje osvrnuo na jevrejski Rabinatski koncil na kojem je donijeta odluka da se putem astronomskih proračuna, kao autentičnog izvora, potvrde jevrejski lunarni mjeseci.
Na drugom mjestu on je strogim stavom iskazao svoje protivljenje upotrebi proračuna:
Bez sumnje proračuni su od strane sunneta kao i konsenzusa ashaba odbačeni, kao što sahih-hadis kaže. (...) Zato onaj ko se oslanja na proračune je zalutali inovator koji ne samo da griješi u domenu šerijata već i u domenu logike i zurenja u zvijezde (astrologije). (Vol. 25, 207)

Proračuni su netačni
Ibn Tejmijje je, također, naglasio da je znanje zurenja u zvijezde obmana i zabranjeno djelo. Njegovo proučavanje je bespotrebno. On je naveo nekoliko hadisa Poslanika, a.s., kojim se osuđuje astrologija. (Vol. 1, 62)
On je svoj stav poduprio praktičnim sukobom kojeg je imao sa astrolozima iz njegovog vremena. On je zaključio da je metoda astronomskog-astrologijskog proračuna bazirana na čistoj laži i obmani:
Kazat ću vam ko su astrolozi! Ja sam logičnim dokazima objasnio neispravnu prirodu njihovog posla kada sam polemisao sa njihovim vođom u Damasku. Jedan od njih mi je rekao: „Tako mi Boga, mi izmislimo stotinu laži da bi došli sa jednom istinom.“ (Vol. 1, 62)
On dalje navodi postoji puno argumenata protiv ove profesije i njene zabrane u islamu. Ovdje nije mjesto da se ide u detalje toga. Dovoljno je da se navede hadis kojeg bilježi Muslim od Poslanika, a.s.: „Ko ode gataru, Allah mu neće primiti namaz četrdeset dana.“ Riječ 'arraf (stargazer – eng.) označava mađioničara, astrologa i sl. (Vol. 1, 63)
Jedna grupa učenjaka propisuje nekoliko kaznenih mjera za one koji se upuste u astrologiju i proračune. Na primjer, Muhammed ibn Ahmed el-Ališ je mišljenja da niko, čak ni sam astrolog, ni bilo ko drugi, ne smije zapostiti oslanjajući se na proračune. Zabranjeno je potvrditi i odobriti posao astrologa. U slučaju da astrolog otvoreno proragira da su zvijezde direktno uključene u ljudsku sudbinu, on mora biti ubijen bez imalo prilike za pokajanjem. On će se tretirati kao aspostata (otpadnik od islama) ako krije svoja vjerovanja i indirektno potvrđuje utjecaj zvijezda na ljudski život. On se treba upitati za pokajanje pa ako odbije da to učini, onda će se egzekuirati. On će biti grješni vjernik ako zvijezde smatra znakovima koji predskazuju događaje u svijetu, ali uz to vjeruje da je stvarna snaga kod Allaha a ne kod zvijezda. (Vol. 2, 113-114)
Po mišljenju Ibn Rušda, drugog poznatog klasičnog pravnika, astrolozi se moraju disciplinski kazniti. (El-Ališ, Vol. 2, 114)
Ibn Hadžer ih je nazvao ljudskim đavolima jer svoje proračune temelje na pukim nagađanjima, slutnjama i predviđanjima. On je isto tako naveo gore spomenuti hadis koji povezuje nauku zurenja u zvijezde sa naukom o magiji. (En-Nihaje fi garibi-l-asar, Vol. 2, 205)